Izvor:
24.12.2018 u 22:10
0

MILO LOMPAR U „ĆIRILICI“: „Naša istorijska sudbina je bila u znaku pobeda i poraza“!

U najgledanijoj kultnoj emisiji "Ćirilica" voditelj i autor Milomir Marić ugostio je Mila Lompara, istoričara književnosti, filozova, profesora i predsednik Zadužbine Miloša Crnjanskog.

U svojim knjigama ste opisivali gledanje Austrije na Srbiju. Želeli su da podele Srbiju na nekoliko delova. Komadanje Srbije je nastalo u Beču, a Beč je u nekom slmislu protivrečan u istoriji Srba.

Tamo su mnogi Srbi odlazili sa uče. Politička dimenzija je dosta jasna. Unutar omladinskih pokreta je počela da se formira ideja o Jugoslaviji. Crnjanski je po svojim idejama bio jugoslocvenski opredeljen.

Krleža je bio takođe jugoslovenski orijentisan.

Drugačijeg tipa od Crnjanskog i Andrića, Tin Ujević isto. Da bi posle Prvog svetskog rata bio razočaran u Jugoslaviju i vraćao sa Hrvatskoj. To je bio jedan složen svet.

Crnajski je štampao svoja dela u Zagrebu.

Njegova „Maska“ je izašla u Zagrebu. Bio je vezan za taj grad kao i Andrić, ali su se dosta brzo preselili u Beograd. Andrić je rekao da ga guši atmosfera u Zagrebu, a Crnjanski to nije rakao, ali je mislio. Polako su se pomerali ka Beogradu iz više razloga. Između ostalog Beograd je bio centar. Austirjska politika je bila deo njihovog vaspitanja.

Ko je izmislio ideju slaba Srbija jaka Jugoslavija

Zajedničaka granica Srbije i Crne Gore je pitanje rata. Uvek se govorilo ako se ujedine to bi bio kraj Austrougarske. Zato je Sandžak stavljen između. Pisci su imali različite doživljaje stvarnost. Sva polemika između Crnjanskog i Krleže se ticala smisla srpske pobede u Prvom svetskom ratu. Crnjanski je pisao tekst u slavu svih onih koji su 1914. godine krenuli u odbrambeni rat Srbije.

Neki tekstovi Crnjanskog ne bi mogli ni danas nigde da budu objavljeni.

Možda ni u Beogradu. Na te tekstove je Krleža pisao i zamenio teze. Kaže da Crnjanski veliča rat. Krleža je Crnjanskog etiketirao kao fašistu i denuncijanta, plodove toga vidimo i danas.

Ljubomir Simović je napisao da je Crnjnski fašista i denuncijant.

Nazvao ga je tako, sam Crnjanski u pismu Božidaru Božoviću kaže „Vi me ubeđujete da sam ja tamo dobro viđen, ali pročitatjte šta piše u "Vidićima2 o meni“. Džordž Stejner je rekao kad nekog želite da procenite pitajte ga, Tolstoj ili Dostojevski? To će da vam kaže sve.

Crnjanski je imao nesrećnu sudbinu, ulazio je u dvoboje, pisao je u opskurnim listovima, izdavao je i svoj list.

Tu ima više stvari. Piso je za „Vreme“ i reprezentativne listove. Obilazio je velike gradove i razgovarao pored ostalog i sa damama. On je bio čovek koji je vodio prepiske na pet jezika. Znao je verovatno i latinski u nekom stepenu i tvrdio je da zna da čita na ruskom i španskom. Radio je i kao profesor i dobio je zanimljivu ocenu za svoj rad dok je predavao u gimnaziji. Ocenisli su ga da je stručno izuzetan, pedagoški netaktičan i nezainteresovan za profesorski posao. Ukupna ocena je bila tri. Crnjanski se žalio odmah na tu ocenu – rekao je Milo Lompar.

„Bogataška deca igraju se komunizma“.

Crnjanski je patentirao tu rečenicu i zapamtili su mu. I nisu mu zaboravili nikad, pa ni sad. Najveći otpor ka Crnjanskom je bio od visokih funkcionere. Najveći je bio od Koče Popovića i on se najviše mrštio na ideju da se Crnjanski vrati u Jugoslaviju.

Ko je proširio glas da je Crnjanski fašista

Crnjasnski je rakao da je plod onoga što građanska emigracija priča o njemu. U Londonu je bio etiketiran kao čovek Nemaca. Kod Nemaca obrnuto, a u građanskoj inteligenciji viđen je kao rđav. Kada su mu izašle "Seobe" stavljeno je do znanja da se Crnjanski vraća u javnost i trudili su se iz CKSKJ da se vrati. Prema Srđi Prici je imao poseban odnos. Doveo ga je u Opatiju i tamo je naprevljen štos "da su ga se konačno dočepali" – rekao je Milo Lompar i istakao da nije akcenat na hapšenju već na tome da je konačno Crnjanski u zemlji.

Dok su sedeli na terasi u Opatiji čmcem je došao Ranković koji je bio oduševljen Crnjanskim.

Crnjanskije bio šokiran kada je video Rankovića, sutra dan posle tog susreta se sabrao i utisci su se slegli. Ranković je igrao šah sa nekim i tu je i bio Crnjanski kome je bilo upućeno pirtanje ko će da pobedi u partiji? Crnjanskije rekao "pa partija je uvek vaša", misleći na politiku, a ne na šah – rekao je Milo Lompar.

Crnjanski je metafora naroda.

Naša istorijska sudbina je bila u znaku pobeda i poraza – rekao je profesor Lompar.

Zašto su se svi od nas razbežali. Zašto ni neki Srbi neće da budu Srbi?

To je duboki zasad komunističke politike koji se pretvara u nevladinu inteligenciju. Ono što je ključno je da čovek može nešto da pretrpi ako želi da bude veran onome što misli da je istina. Dužnost intelektualaca je da onome čemu se protive ličnim manifestom i pokažu – rekao je Milo Lompar

Niste omiljeni ukrugoima druge Srbije koji vas napadaju zbog nacionalizma.

Bio sam i u Americi i u Kanadi. Ne treba imati kompleks u tom smislu. Mogao sam da odem gde god sam hteo i mogao sam da zastupam svoje mišljenje. Nije mi bila potrebna ničija propusnica. Negde pred smrt Crnjanski je popunjavao formural i na pitanje o gradu, a proputovao jeceo svet, napisao je da mu je najlepši grad Petrograd, grad koji nikada nije video. Ima nešto u tom pogledu ka Moskvi. Gledao je put Rusije na način koji je podrazumevao mnogo toga. Pisao je protiv komunističke ideologije, ali pisao je i to da kada sve to prođe, ponovo će se pred našim očima pojaviti pravoslavna Rusija. Te godine kada je to pisao, zvučalo je kao fantazija – rekao je Lompar

Izvor: Happytv.rs
Foto: Happytv.rs

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter