Izvor:
15.10.2019 u 10:50
0

„U POTRAZI ZA PRAVDOM U PODELJENOM SVETU“ : TEMA ovogodišnjeg BEOGRADSKOG BEZBEDONOSNOG FORUMA!

Zemlje Zapadnog Balkana i dalje su predmet sukoba između velikih sila i prostor za njihovo takmičenje, ocenjuje direktorka Beogradskog centra za bezbednosnu politiku Sonja Stojanović-Gajić,i objašnjava zašto je tema "U potrazi za pravdom u podeljenom svetu" ovogodišnjeg Beogradskog bezbednosnog foruma (BSF 2019), aktuelna za Srbiju i region.

Nerazrešena pitanja "doživljene nepravde" sukoba iz devedesetih, kako ističe, izvor su u regionalnih sporova i "mrse sadašnjost i budućnost unutar regiona" i najavljuje rekordan broj učesnika na ovogodišnjem BSF, gde će oko 700 ljudi tri dana u Beogradu razgovarati o globalnim i o balkanskim temama.

– Očekujemo da se čuju glasovi različitih generacija i različitog profila, da političari čuju glasove akademske zajednice, civilnog društva, mlade generacije, kao i obrnuto, da se čuje glas političara u jednom drugom okruženju- ističe Stojanović Gajić.

Među njima je preko 80 novih imena ljudi koji nisu ranije izlagali na BSF, što će omoguciti nove perspektive ovdašnjoj publici , rekla je Stojanović-Gajić za Tanjug.

"Među učesnicima su i bivši i aktuelni zvaničnici poput bivše šefice Evropske diplomatije Ketrin Ešton koja je bila prva posrednica u pregovorima Beograda i Prištine, aktuelne šefice odeljenja za Jugoistočnu Evropu i Tursku u nemačkom Ministarstvu spoljnih poslova Suzan Šulc, i domaćih zvaničnika kao što je ministar za zaštitu životne sredine Goran Trivan", ističe Stojanović Gajić.

Komentarišući ovogodišnju krovnu temu BSF 2019 i mesto zemalja na Zapadnom Balkanu u potrazi za pravdom, Stojanović Gajić je rekla da su se neke od zemalja regiona pridružile klubovima, učlanjenjem u NATO, a da neke poput Srbije sede na više stolica pa sarađuju sa više sila.

Objašnjava da je takva politika Srbije najavljena i u predlogu srpske Strategije za nacionalnu bezbednost koja zagovara održavanje saradnje kroz Partnerstvo za mir sa NATO, ali i uspostavljanje saradnje sa Organizacijom za kolektivnu bezbednost koju vodi Rusija, kao i održavanje saradnje sa NR Kinom.

Teme su politički aktuelne, dodaje direktorka BCBP i navodi panel na temu koncepta neutralnosti u 21. veku, na kome će načelnici generalštabova Srbije i Austrije, koji će odgovoriti na pitanje – kako je to biti neutralan unutar EU, kako jedna neutralna zemlja poput Austrije procenjuje koliko će sarađivati sa NATO, koliko sa drugim vojnim savezima ili akterima".

"Na panelima o KiM biće reći o tome – kako se promenilo okruženje nakon izbora na KiM, koji su to novi načini da se dijalog oživi, da li u istom formatu ili na neki drugi način. Jedno od pitanja koje će biti pokrenuto je i koja su to očekivanja stanovništva, ne stranaka, u obe zajednice ili oba društva i šta je to što bi one generacije koje će živeti u normalizovanim odnosima volele da vide, za razliku od onih koji sada vode vlade u Prištini i u Beogradu", najavljuje Stojanović Gajić.

Navodi da će biti učesnika sa KiM, iz Beograda i onih koji se bave dijalogom između Beograda i Prištine iz bitnih zemalja, poput Nemačke, Francuske, EU, SAD.

"Sigurna sam da će tema o dijalogu između Beograda i Prištine biti prisutna ne samo na panelu o KiM, već i na panelu o proširenju EU, na panelu o ubrzanju proširenja EU, kao i na drugim panelima koji se tiču regiona", dodaje ona.

Stojanović-Gajić skreće pažnju i temu na globalne nejednakosti, s obzirom da je, kako kaže naš region po tom pitanju među najugroženijim u Evropi.

"I u Srbiji i u regionu postoje velike razlike između onih koji su bogati i većine stanovnika koja je među siromašnijima ili blizu granice siromaštva.

Ističe da je činjenica da je pitanje nejednakosti pitanje na globalnom nivou, te da skoro polovina stanovništva na planeti zemlji zarađuje manje od 5,5 dolara dnevno i živi ispod granice siromaštva.

Kada je reč o temi nepravde unutar država, nepoverenju koje se razvilo u mnogim, pa i u razvijenim demokratijama između građana i institucija koje više ne obezbeđuju ona javna dobra koja su ranije pružala, navodi da taj doživljaj nepravde, bio on realan ili ne, predstavlja važan pokretač mnogih procesa danas, među njima i bezbednosti u svetu, poput migracija iz siromašnijih krajeva ka zemljama koje su bogatije, ratova, sukoba među velikim silama.

Pored ove velike teme, naglašava Stojanović Gajić, na BSF 2019 baviće reći i o globalnim temama, jer je, kako kaže, to mesto gde Balkan pokazuje da može da razmišlja i o širim globalnim temama.

"Razgovaraćemo o tome kako prevazići sukob među velikim silama, o klimatskim promenama i kako one utiču na ceo svet, ali i na naš region posebno, kao i šta je to što bi region mogao da pruži", navodi Stojanović Gajić, i dodaje da će na ovom skupu analizirati i kako promene na Bliskom istoku i severnoj Africi utiču na Evropu i naš region .

"Veliko i globalno pitanje koje ćemo pokrenuti tokom BSF 2019 je da li Evropa i vrednosti multilateralizma i liberalizma mogu da prežive u 21. veku usled novonastalih kriza", kazala je. O ovoj temi ce u sredu ujutru (od 9:15) govoriti jedan od vodečih eksperata za EU, prof. Ijan Maners sa Univerziteta u Kopenhagenu.

Imajući u vidu da se ovogodišnji BSF poklapa sa samitom zemalja EU u Luksemburgu, Stojanović Gajić smatra da će to biti prilika da se učesnici Foruma, svako iz svog ugla, oglase povodom rasprave na sastanku Saveta EU, te dodaje da je otvaranje pregovora EU sa Severnom Makedonijom i Albanijom dobro i za Srbiju jer će to dovesti do pozitivnog takmičenja u tome ko je zapravo bolji u reformama.

"To bi omogućilo i veća ulaganja u značajnije zajedničke projekte poput infrastrukturnih u regionu. Tako da mislim da je u interesu i svake pojedinačne zemlje, i regiona u celosti da se što pre otvore pregovori sa drugim zemljama", kaže Stojanović Gajić.

Upitana koja su njena očekivanja od BSF 2019, Stojanović Gajić kaže da će Beograd ponovo biti "svet koji će pokazati da se ne bavimo samo našim lokalnim i regionalnim temama, nego i svetskim".

tanjug.rs
Foto: youtube/printscreen/

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter