Izvor:
03.09.2017 u 20:43
0

NISTE NI RAZMIŠLJALI O OVOME: Evo kojih 20 otkrića nam je promenilo život!

1. Sladoled na štapiću

1905. godine Frenk Eperson tada jedanaestogodišnjak pomešao je drvenim štapićem sok u prašku i vodu i slučajno ga ostavio preko noći na terasi. Noć je bila jako hladna, a ujutro ga je dočekao smrznuti sok sa štapićem.

Oduševljen rezultatom svoje otkriće je patentirao 1924. godine.

2. Anestezija

Džozef Prisli je 1776. otkrio azot suboksid, popularno poznat pod "gas za smejanje". Njegovo otkriće je uskoro postalo jako popularno i počelo je da se koristiti na društvenim okupljanjima i u zabavnim parkovima kao nešto što će nasmejati i zabaviti ljude.

Američki zubar, Horas Vels, je na jednom od takvih događaja primetio da glumac koji je bio pod uticajem azot suboksida za vreme predstave pao, ali nastavio je da glumi kao da se ništa nije dogodilo. Tako je otkrio da ljudi dok su pod uticajem ovog gasa ne osećaju bol. Od 1844. godine stomatolog Vels je počeo da koristi taj gas kao anesteziju za popravku zuba.

3. Čičak-traka

Ovu traku je izumio Francuz Džordž de Maestral, a ideju je dobio šetajući svog psa. Slučajno je primetio da se na pantaloma lepi pseća dlaka i cveće čička sa polja.

Pogledao je malo detaljnije i primetio je na cvetu male "udice" pomoću kojih se čičak zalepio za negove pantalone. Nakon par testova, 1951. Mestral je usavršio i patentirao čičak-traku kakvu danas koristimo u različite svrhe.

4. Gumica za brisanje

Englez Edvard je 1770. pokušao da obriše svoju grešku na papiru gumenom smolom sa drveta i otkrio je da ta stvar dobro briše mastilo Ubrzo je počeo da prodaje gumice za brisanje.

5. Stetoskop

Gledajući kako se deca igraju sa iglama na drvenim daskama, francuski doktor Rene Lenek je otkrio novu metodu slušanja otkucaja srca kod pacijenata. Promatrajući igru, shvatio je da zvuk odjekuje od jedne strane daske do druge kada se igla pomakne. Pokušao je da ponovi rezultat "pojačavanjem zvuka" sa zarolanim stranicama iz svoje knjige. Tubu je prislonio na prsa pacijenta i stavio uho na drugu stranu, očekujući da će valjak da pojača zvuk.

6. Čips

Pred kraj smene u jednom restoranu u Njujorku 1958. gost je vratio krompiriće žaleći se da su predebelo narezani. Ljuti kuvar je odlučio da popravi svoju grešku tako što je naseckao krompir tanko, bacio ih u vruće ulje i nakon prženja zasolio. I tako je nastao čips!

7. Nutela

Nedugo nakon Drugog svetskog rata bilo je jako teško i skupo doći do zrna kakaa pa je Pietro Ferero, poslastičar iz Pijemonta, smislio čokoladnu kremu u kojoj je zamenio čak 50 odsto zrna kakaa s lešnicima. Desert je bio ogroman hit i Ferero je uskoro počeo da prodaje kocke drugim poslastičarnicama i restoranima.

Jednog toplog popodneva čokoladna kocka je ostala na suncu i ubrzo se istopila u finu gustu kremu koju je nazvao Superkrema. Tu Superkremu danas poznajemo kao Nutelu.

8. Šampanjac

Isposnik Don Perinjon iz Benediktinskog samostana u Francuskoj je tokom pripreme zimnice želeo da izbegne zatvaranje boca običnim drvenim čepom jer se vino brzo kvarilo. Zamenu za drveni čep je našao u pčelinjem vosku s kojim je zatvorio vrh boce.

Nakon nekoliko nedelja počeli su da se čuju zvuci slični malim eksplozijama. Našao je razbijene boce jer je ostavljeno vino u bocama počelo da se fermentiše nakon čega su i eksplodirale jer nisu mogle da podnesu pritisak.

9. Radioaktivnost

Henri Bekjerel je 1896. godine otkrio radioaktivnost dok je proučavao kako zajedno reaguju rendgenski zraci i fluorescencija.

Nakon provedenog eksperimenta s kristalima soli fluorescentnog uranijuma u fotografskim pločicama prekrivenim crnim papirom i izloženim sunčevoj svetlosti, otkrio je da je so ostavila jasne obrise na jednoj ploči koja je ostala u ormaru, što je upućivalo na to da kristali soli fluorescentnog uranija emitiraju radioaktivnost.

10. Tiganj

Roi Plaket bio je mladi američki hemičar koji je eksperimentisao sa rashladnim sastojcima, video je da iz cevi sa smrznutim tetrafluoroetilenom nijedan plin nije izašao van.

Zainteresovan ovim rezultatom protresao je cev i pronašao male bele delove koji se nisu zalepili na cev. Na unutrašnjem zidovima cevi, tetrafluoretilen se polimerizovao i stvorio premaz koji danas poznajemo kao Teflon.

11. Ulošci

Tokom Prvog svetskog rata medicinske sestre su za vreme menstrualnog ciklusa namotavale gazu i to su koristile kao uloške. Kasnije ovaj proizvod počinje da se prodaje.

12. Penušavo vino

Postoje dve priče o otkriću penušavog vina. Nema dokaza da je ijedna od njih istinita, ali barem su zanimljive. Jedna je o Markusu Lur-Salukesu koji je 1847. godine zadržan na povratku s putovanja. Tražio je od svojih radnika da pričekaju sa branjem grožđa dok se ne vrati. Kad je napokon krenulo branje, grožđe je već bilo napola trulo. Ali, bez obzira na stanje grožđa, markiz je pobrao sve i napravio vino, piše "24 sata".

Druga priča je o trgovcu Fokeu koji je želeo da pričeka da kiša prestane da pada kako bi krenuo u berbu, ali kad se to napokon dogodilo više od pola grožđa je bilo trulo. To se dogodilo 1836. godine, nedugo pre priče o markizu. U oba slučaja, nastalo je slatko vino iz polutrulog grožđa.

13. Keks sa komadićima čokolade

Rut Grejvs Vejkfil bila je suvlasnik hotela, zbog nedostatka čokolade za kolače 1936. zamenila ju je poluslatkim čokoladnim keksićma.

Otkrila je da se čokoladni komadići ne tope za vreme pečenja s ukusnim rezultatima. Smatralo se da je to dobra ideja da su odlučili da napišu recept na ambalaži čokoladnih kolača.

14. Penicilin

Penicilin je potpuno revolucionirno otkriće u medicini i nastavlja da spasava živote i dan danas. Britanski biolog, Aleksandar Fleming vratio se u svoju laboratoriju nakon godišnjeg odmora i otkrio u svojim Petrijevim posudama buđ.

Analiza je otkrila krivca. Bila je to sitna gljivica, Penicilium notatum, na kojoj je radio jedan od njegovih kolega.

Prilikom čišćenja njegove laboratorije otkrio je da područje oko gljivica ne sadrži bakterije. Pretpostavljalo se da gljiva izlučuje antibakterijsku supstancu i nazvao ju je penicilin.

15. Koka – Kola

Džon Stit Pemberton, farmaceut iz Atlante koji je razvio ozbiljnu zavisnost od morfijuma, odlučio je jednog dana da izmisli lek koji bi mu pomogao da se reši te grozne navike.

Izmislio je sirup od ekstrakta oraha, kofeina, lišća od koke, ekstrakta povrća i šećera. Sirup se prodavao kao lek dok jednog dana konobar nije pokušao da ga razrediti u penušavoj vodi. Njegov izum je ubrzo posao jako popularan, a Koka – Kola brend.

16. Pita od jabuka

Stefani i karolina Tatin su bile sestre iz Francuske koje su krajem 19. veka vodile restoran. Lovci su ih često posećivali. Jednog nedeljnog jutra, pre početka lova, jedna od njih je napravila kolač od jabuka ali je zaboravila da stavi sloj testa na dno pleha.

Umesto toga stavila ga je na vrh i ispekla. Rezultat je bio odličan – sočan i mirisan kolač. Tart Tatin ubrzo je postao specijalitet restorana, ali i poznat u celom svetu.

17. Lepak

Spencer Silver, američki hemičar, pokušavao je 70-ih godina da usavrši superotporan lepak. Uspeo je da napravi lepak koji će da lepi papir više puta, ali ono nije bilo dovoljno snažno kao što je želio.

Njegov kolega, Artur Fri, čuo je za izum i iskoristio ga kao oznaku za knjigu. Uskoro je otkrio potencijal izuma i 1981. i lansirao je na tržište danas svetski poznati lepak.

18. "Slinki" igračka

Svako od nas, u nekom trenutku u našem životu, igrao se na stepenicama s velikim Slinkijem. Godine 1943. Ričard Džejms, američki pomorski inženjer, razvijao je velike opruge za transport krhkih instrumenata na brodovima.

Jednog proleća jedna od opruga se zanjihala i krenula "svoj put" po brodu. Prizor opruge kako se spušta niz stepenice ga je zabavio i odlučio je da napravi manje opruge, nazvavši ih Slinki, i počeo je da ih prodaje deci.

19. Mikrotalasna rerna

Persi Spenser je bio upravnik u firmi za proizvodnju uređaja za protok električne energije. Jednog dana prolazio je sa aktivnim magnetronom pored tih uređaja i otkrio je da mu se topi čokoladica u džepu.

Nakon što je obavestio vlasnike firme o tom događaju, odlučili su da to provere na nekoliko testova, najpre sa kokicama, a zatim sa jajima. Kokice su se otvorile, a jaja skuvala.

20. Zaslađivač

Tokom istraživanja leka protiv čireva 1965. hemičar J. Šlater je koristio aspartam za sintezu amino kiselina. Stavljajući prst blizu usta otkrio je na njemu malo pudera slatkog okusa.

Nakon kratkog istraživanja došao je do saznanja da je aspartam slatkog okusa. Ubrzo je tržištu predstavio svoje otkriće!

alo.rs

Foto/arhiva

PREUZMITE MOBILNE APLIKACIJE

Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.

Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74

Ostavite komentar

Unesite pojam i stisnite enter