Državni praznik Dan primirja: Evo šta je Natalijina ramonda i zašto se nosi baš danas!
Državni praznik Dan primirja, koji ove godine pada u petak i obeležava se neradno, ustanovljen je kao sećanje na pobedu srpske vojske u Prvom svetskom ratu, ali se proslavlja i u drugim evropskim zemljama, potpisnicama primirja u Francuskoj.
Na današnji dan pre 97 godina Nemačka je kapitulirala pred zahtevima savezničkih država, a Veliki rat je nakon četiri duge godine i nekoliko miliona poginulih konačno bio završen.
Danas ljudi na reveru treba da okače simbol ovog praznika Natalijinu ramondu, i da se sećaju svih žrtava u Prvom svetskom ratu. Današnji dan se obeležava uz nošenje bedža koji predstavlja kombinaciju legendarnog Ordena albanske spomenice i Natalijine ramonde.
Inicijativa da simbol praznika postane malo poznati cvet potekla je od Marka Đurića, direktora vladine Kancelarije za Kosovo i Metohiju. Idejno rešenje uradio je sa tadašnjim saradnikom u spoljnopolitičkom timu predsednika Srbije Aleksandrom Ristićem, sadašnjim otpravnikom poslova u Bejrutu.
Natalijina ramonda (Ramonda nathalie) je biljka čija je simbolika višestruka za srpski narod. Poznata i kao cvet feniks jer i kada se potpuno osuši ako se malo zalije, može da oživi, baš kao što je iz pepela vaskrsla i srpska vojska u Prvom svetskom ratu.
Cvet koji je živ i kada je na oko mrtav je dobio ime po jednoj od najlepših srpskih kraljica Nataliji Obrenović i opstaje na našim prostorima već milionima godina.
Raste na istoku Srbije i na planini Kajmačalan čiji je najviši vrh Sveti Ilija, na kome je srpska vojska, pod komandom vojvode Živojina Mišića, vodila žestoke borbe tokom stvaranja preduslova za proboj Solunskog fronta, protiv Bugara, u Prvom svetskom ratu.
Natalijinu ramondu otkrio je u okolini Niša doktor Sava Petrović 1884. godine, a u literaturu je uveo Josif Pančić. Reč je o endemskoj vrsti Zapadnog Balkana, a osim u Srbiji raste samo u Makedoniji i Grčkoj. Nalazi se na spisku retkih, ugroženih i endemičnih biljaka Evrope, a u Srbiji je strogo zaštićena vrsta.U narodnom govoru se naziva i vaskršnji cvet jer pored toga što osušena kada se zalije oživi kao feniks, cveta u vreme Vaskrsa. U Evropi, osim ramondi, svega dve vrste imaju ovu sposobnost anabioze.
Prigodni bedževi u znak odavanja počasti stradalima u ratu, ali i ponosa na vojničke pobede odavno postoje i u drugim zemljama. U čast pobede u Prvom svetskom ratu Britanci i građani država Komonvelta sa ponosom ističu značke u obliku cveta bulke.
Srbijadanas.com
Foto: Wikimedia/Francine Riez
Gledajte “Happy” kablovske kanale i to: “Moje happy društvo”, “Moj happy život”, “Moja happy zemlja” i “Moja happy muzika”.
Program se emituje kod kablovskih operatera “IrisTV” i “Supernova”, a možete ih pronaći na sledećim kanalima: “Moje happy društvo” - IrisTV / 171 ; Supernova / 71 | “Moj happy život” - IrisTV / 172 ; Supernova / 72 | “Moja happy zemlja” - IrisTV / 173 ; Supernova / 73 | “Moja happy muzika” - IrisTV / 174 ; Supernova / 74